Klimatska pravda znači da se jednakost i ljudska prava stavljaju u središte donošenja odluka i akcija u vezi s klimatskim promjenama.
Jedan aspekt klimatske pravde odnosi se na nejednak povijesni teret koji zemlje nose u vezi s klimatskom krizom. Koncept sugerira da zemlje, industrije i poslovni sektori koji su stekli bogatstvo iz aktivnosti s najvećim emisijama stakleničkih plinova imaju odgovornost pomoći u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na one koji su najviše pogođeni, posebno najranjivije zemlje i zajednice koje često najmanje doprinose krizi.
Čak i unutar iste zemlje, zbog strukturnih nejednakosti temeljenih na rasi, etnicitetu, spolu i socioekonomskom statusu, odgovornosti za suočavanje s klimatskim promjenama moraju se pravedno raspodijeliti, s najvećom odgovornošću na onima koji su najviše doprinijeli i imali koristi od uzročnika krize.
Drugi aspekt klimatske pravde je međugeneracijski. Djeca i mladi danas nisu značajno doprinijeli klimatskoj krizi, ali će snositi punu snagu utjecaja klimatskih promjena kako odrastaju. Budući da im se ljudska prava ugrožavaju odlukama prethodnih generacija, oni moraju imati centralnu ulogu u svim odlukama i akcijama vezanim za klimatske promjene.